Izborom Donalda Trumpa za predsjednika, razlike između Sjedinjenih Država, Europe i Kine se produbljuju svakim danom. Tenzije su eskalirale prošli tjedan, počevši s još jednom pompoznom izjavom američkog predsjednika da su “njemački automobili nacionalna prijetnja Sjedinjenim Državama”.
To je, oštro u tipičnom Trumpovom stilu govora, naravno utjecalo na ozbiljne vlade Njemačke i Velike Britanije, koje vrlo pažljivo “dondurkaju” svoju autoindustriju. Svaka strana odgovorila je ništa manje oštrim izjavama. A možda je sve jasniji i prvi automobilski rat u povijesti, čiji će prirodni rezultat biti naglo povećanje cijena automobila koje proizvode obje sukobljene strane.
Naravno, svaki sukob ima razlog. Trump, primjerice, mrzi europske automobile i svoj san o nestanku s američkih ulica. Zaprijetio je povećanjem uvoznih carina, rekavši kako od tada postoje nejednaki uvjeti u carinskim politikama dviju zemalja. posljednje stoljeće.
Godine 1946., u sklopu Marshallova plana za oživljavanje europskog gospodarstva, Sjedinjene Države snizile su carine na određenu europsku robu. I ta odluka ostaje na snazi - carina na uvoz automobila iz Europe je samo 2%, dok su carine na američke automobile koji se uvoze u Europu čak 25%. U ovom slučaju Trump ima razloga zaprijetiti da će nametnuti iste carine od 25% na europske automobile.
To europske proizvođače automobila tjera u očaj jer će utjecati na cijene i zaradu njihovih proizvoda, a prodaja robe postat će neisplativa. Potom će uslijediti ozbiljne nevolje, među kojima će biti smanjenje proizvodnje i zatvaranje tvornica i radnih mjesta.
Prethodno je, nelogično i obrnuto u vlastitim izjavama, američki predsjednik obećao Jean-Claudeu Junckeru da neće dizati carine, ali Bruxelles ne namjerava ubuduće “tiho progutati njihovo moguće ukidanje”. I obećava mjere odmazde u obliku povećanja poreznog opterećenja američke robe koja se uvozi ili proizvodi u Europi. Ako Trump napravi tipičan potez u tom smjeru, Europska unija obećava trenutačni odgovor.
U stvarnosti, u ovom sukobu viših carina i poreza Europa će definitivno biti gubitnik. Jer Sjedinjene Američke Države su drugo najveće tržište automobila na svijetu i možda najvažnije za europsku proizvodnju automobila. Istodobno, američki automobili nisu osobito cijenjeni u Europi, za što su i sami Amerikanci snose dio krivnje odlaskom General Motorsa sa Starog kontinenta, prvo s Chevroletom (http://www.chevyman.ru/hr), a zatim prodajom Opela koncernu Nafren PSA .
Zanimljivo je primijetiti da se unatoč Trumpovoj prijetnji PSA sprema ići na sjever u Sjedinjenim Državama sa svojim brendom Peugeot (http://www.peugeotbook.ru/hr) te također radi na drugom frontu oslanjajući se na svoj brend Citroen kako bi napravio veliki proboj na najbrže rastućem tržištu automobila na svijetu. Indija, kao i povratak marke Opel (http://www.opelbook.ru/hr) u sjeveroistočnu Europu – u Rusiju i Ukrajinu. Ovu taktiku, posebice u drugom dijelu, vjerojatno će koristiti i drugi veliki europski proizvođači automobila kako bi odabrali negativne posljedice mogućeg carinskog rata.
admin